+387 37 316 350 | pkusk@bih.net.ba

projekti_cover

Snaga
partnerstva.

Second slide Poslovne vijesti   

Ključni nalazi Izvještaja Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu

Datum objave: 13.10.2020 13:18

Ključni nalazi Izvještaja Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu

Politički kriteriji         

Tokom najvećeg dijela izvještajnog perioda, rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bio je blokiran usljed političkih razloga, što je dovelo do zakonodavnog zastoja, dok je Vijeće ministara djelovalo u tehničkom mandatu sve do formiranja novih vlasti, odnosno do decembra 2019. godine, što je 14 mjeseci nakon održavanja Općih izbora. Vlada Federacije BiH još uvijek je u tehničkom mandatu. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u vezi sa odlukom  u predmetu Sejdić-Finci i drugim povezanim predmetima. Nije postignut napredak u unapređenju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka. Izmjene i dopune usvojene u julu 2020. trebale bi omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru po prvi puta nakon 2008. godine. U toku su i pripreme za održavanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao i izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU. Nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo. I dalje je potrebno osigurati značajne i sistemske konsultacije s civilnim društvom.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave te nije postignut napredak u osiguravanju profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa izradi politika u cijeloj zemlji. Svi nivoi vlasti usvojili su Strateški okvir za reformu javne uprave, a u narednom koraku potrebno je usvojiti prateći akcioni plan. Još uvijek nije uspostavljeno političko tijelo zaduženo za koordinaciju reforme javne uprave. Kao garant profesionalne državne službe, procedure u okviru državne službe moraju se temeljiti na kvalifikacijama i bez političkih uplitanja.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa. U toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za postupanje po nalazima iz Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Reforme po pitanju provjere integriteta naišle su na otpor u pravosuđu. Očiti znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, počevši od kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nositelja pravosudnih funkcija. Opstrukcije pravosudnih reformi od strane političkih aktera, ali i unutar samog pravosuđa, te njegova nefunkcionalnost, narušavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u rješavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja i preporuka iz 2019. godine u ovoj oblasti, niti po pitanju nalaza Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, sa zabilježenim političkim klijentelizmom na svim nivoima vlasti koji direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom su neučinkovite. Još uvijek nije operativna kontakt tačka za saradnju s Europolom. Nisu poduzeti koraci za uspostavljanje saradnje s Eurojustom. Zemlja mora unaprijediti svoje kapacitete i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.

Što se tiče temeljnih prava, premda je zakonodavni i institucionalni okvir u velikoj mjeri uspostavljen, još uvijek preostaje usvajanje sveobuhvatnog strateškog okvira. Poduzeti su određeni koraci, prije svega odluka Ustavnog suda o ukidanju smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske, te mirno održavanje prve LGBTI povorke ponosa u Sarajevu. I dalje su prisutni izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj. Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava te ukinula  praksa „dvije škole pod jednim krovom“ i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara kroz osiguravanje adekvatnog odgovora sudstva na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja.

EU je pružila značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU apeluje na vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve neophodne mjere kako bi spriječio razvoj humanitarne krize. EU takođe očekuje da se propisno istraže kršenja zakona. Bosna i Hercegovina mora osigurati učinkovitu koordinaciju, na svim nivoima, u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

Po pitanju ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet privrednog upravljanja bilo je otežano usred zastoja u uspostavljanju vlasti i nedovoljne saradnje na entitetskim i državnom nivou, onemogućavajući, između ostalog, napredak u smislu unapređenja poslovnog okruženja koje ograničavaju značajne slabosti, uključujući procedure ulaska i izlaska s tržišta, vladavinu prava, te nadzorne i regulatorne institucije. Snažna domaća potražnja pogodovala je ekonomskom rastu, a odražavala je značajne prilive doznaka radnika i nisku stopu inflacije. Javni sektor i dalje ostaje preglomazan. Finansijski sektor ostaje stabilan, uz povećanje kredita i pad nezaposlenosti, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Ipak ekonomski uticaj COVID-19 pandemije doveo je do naglog pada ekonomskih aktivnosti i pogoršanja na tržištu rada.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i još uvijek je u ranoj fazi u smislu kapaciteta  potrebnih da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Ukupna kvaliteta obrazovanja i dalje je niska, dok su mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture i dalje nedovoljne. Obim strukturnog prilagođavanja je ograničen, premda je došlo do određene diversifikacije u trgovinskoj strukturi zemlje.

Bosna i Hercegovina nastavila je da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji i održavanju dobrosusjedskih odnosa. Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije te je isti potrebno nastaviti.

Bosna i Hercegovina je sveukupno u ranoj fazi/ima određeni nivo pripremljenosti i sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU te treba značajno ubrzati proces usklađivanja s pravnom stečevinom Unije, i provesti i provoditi prateće zakonodavstvo. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je nikakav ili ograničen napredak po različitim poglavljima pravne stečevine Unije. Posebnu pažnju treba posvetiti oblastima slobodnog kretanja roba, pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga, informacionom društvu i medijima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, ribarstvu, transportnoj politici, energetici, ekonomskoj i monetarnoj politici, statistici, socijalnoj politici i zapošljavanju, poduzetništvu i industrijskoj politici, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja te finansijskoj kontroli.

Ključni datumi

Juni 2003. godine: Na samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu potvrđena evropska perspektiva Zapadnog Balkana.

Juni 2008. godine: Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima.

Decembar 2010. godine: Bezvizni režim za područje Schengena za građane Bosne i Hercegovine.

Septembar 2011. godine: Dvojna funkcija šefa Delegacije EU kao specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, čime je osnažena uloga EU u zemlji.

Juni 2015. godine: Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine.

Februar 2016. godine: Bosna i Hercegovina podnosi zahtjev za članstvo u EU.

Septembar 2016. godine: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da predstavi svoje Mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

Februar 2018. godine: Evropska komisija usvaja svoju strategiju za „Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačani angažman EU-a sa Zapadnim Balkanom“.

Maj 2019. godine: Evropska komisija usvojila je Mišljenje o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, koje uključuje 14 ključnih prioriteta.

Decembar 2019. godine: Vijeće EU usvaja zaključke o Mišljenju Komisije, pozdravljajući 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja kao uslova koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti za preporuku otvaranja pristupnih pregovora.

Februar 2020. godine: Revidirana metodologija koju je predstavila Evropska komisija s ciljem daljih iskoraka u procesu proširenja kroz snažnije političko upravljanje i kredibilniji, predvidivljiji, dinamičniji način.

Maj 2020. godine: Samit EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, uz ponovljenu evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

Oktobar 2020. godine: Prijedlog Komisije za unapređenje odnosa EU i zemalja Zapadnog Balkana s Ekonomskim i investicijskim planom za region.

Za više informacija

Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu

Paket proširenja za 2020. godinu

Faktografija za Bosnu i Hercegovinu

Tagovi


Povezane vijesti

Prijava na Newsletter

Prijavite se da primate najnovije vijesti, javne pozive, tendere, oglase na Vašu e-mail adresu.

Prijavi se