Give your website a premium touchup with these free WordPress themes using responsive design, seo friendly designs www.bigtheme.net/wordpress

Informacije o Unsko-sanskom kantonu

Unsko – sanski kanton se nalazi na sjeverozapadu BiH, sa 220 km granice, graniči sa Republikom Hrvatskom. Na površini od 4.841 km2 ili 8,2 % ukopne površine BiH, živi 297.362 stanovnika (Statistički zavod, juni 2004) naseljenih u 8 općina. Područje Unsko – sanskog kantona zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine. Sjedište kantona je u Bihaću. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran – Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evropske Unije. Željezničkom prugom i magistralnim putem ( 330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod utjecajem umjereno – kontinentalne klime.

Prirodni resursi USK su:
· zdrava okolina,
· veoma povoljan geoprometni položaj,
· vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje,
· zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju,
· ekološki čisto poljoprivredno zemljište,
· prirodne ljepote i pogodnosti za turizam,
· umjereno – kontinentalna klima povoljna za razvoj mnogih djelatnosti.

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašče 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive (32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih mineralnih sirovina. I ako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta ( Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Značajno bogatstvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno – historijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma.

Atraktivne rijeke Una, Sana, Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti: primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija, šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija, grafička industrija, metaloprerađivačka industrija, energetika i rudarstvo, građevinarstvo i industrija građevinskog materijala, tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala, kemijska industrija, industrija gume i ambalaže, saobraćaj i veze, špedicija, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, te ostale uslužne djelatnosti.

Razvijena je drvna industrija, prehrambena industrija, industrija građevinskog materijala, metaloprerađivačka, industrija rashladnih uređaja, industrija ambalaže od polietilena i papira, grafička industrija…

Poljoprivreda je u razvoju. Unsko – sanski kanton je najveći proizvođač mlijeka u BiH, a aktualna je organska proizvodnja voća, povrća i mesa, ljekovitog bilja i meda. Turizam je u strategiji razvoja Unsko-sanskog kantona definiran kao razvojna šansa.

Sportski lov, ribolov i rafting su samo neki od atraktivnih oblika turizma koji se nude u turističkoj ponudi kroz cijelu godinu sa internacionalnom turističkom “Una regatom” i raftingom na divljim vodama rijeke Une. Unsko – sanski kanton ima svoju strategiju razvoja usvojenu 2004. godine, a također svojim projektima participira u regionalnoj strategiji North West Banja Luka – Bihać.

U ovim strategijama naglašene su četiri razvojne grane: poljoprivreda, turizam, drvna industrija i industrija građevinskog materijala. U publikaciji “Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona” su, po privrednim oblastima, navedene značajnija privredna društva sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.

Granični prijelazi

Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Maljevac u Velikoj Kladuši, te za međunarodni cestovni putnički promet prijelaz Užljebić – Ripač.